Quantcast
Channel: Intervju – Scena
Viewing all 204 articles
Browse latest View live

A. Blaće: Nataši Janjić je rođendan, sve smo spojili u jedno

$
0
0

Uživanje voditeljice Blaće na Baš Naš Adventu u dobrom društvu

Otvoren je BAŠ NAŠ Advent 26. studenog uz funky ritmove TBF-a i najveću gužvu do sad na platou Gradec!

– Obožavam Baš Naš inače i ne propuštam otvaranje nikada, a i druge dane ne samo otvaranje! Došla sam sa suprugom i Nataši Janjić je rođendan pa smo sve to spojili u jedno – rekla je Antonija Blaće za portal Scena.hr.

Foto: Matej Grgić

Vesela i magična atmosfera, nasmiješena lica, dobro znana lokacija s novim, posebno osmišljenim božićnim uređenjem, fenomenalna ponuda pića i raznih gastro specijaliteta znači samo jedno – službeno je otvoren BAŠ NAŠ Advent na platou Gradec!

-Obavezno, ako su u mogućnosti da posjete Baš Naš Advent i općenito cijeli advent u Zagrebu, ali ovdje je neka posebna vibra! Isplati se penjati ovim stubama radi Baš Naš – preporučila je Antonija Blaće čitateljima portala Scena.hr.

Foto: Matej Grgić

Sve do 07. siječnja, plato Gradec zasigurno će biti rado posjećena zagrebačka lokacija i glavno odredište svih onih željnih dobrog druženja, puno smijeha, zarazne pjesme i plesa. Na samom otvorenju, uz najljepši pogled na Grad i najveće hitove kultnog splitskog benda, uživala su i mnoga poznata lica i influenceri. Tako su se ispod mnoštva zelenih borova družili: Marijana Batinić, Nataša Janjić Medančić, Antonija Blaće, Lucija Lugomer, Nevena Rendeli, Filip Vidović i brojni drugi.

Foto: Scena.hr

Da će TBF, koji iza sebe ima već 20 godina karijere, zabaviti i oduševiti sve generacije posjetitelja, nije bilo iznenađenje. Međutim, posebno i maštovito uređen plato Gradec uspio je iznova iznenaditi i osvojiti mnogobrojne posjetitelje. Prekrasne fotogenične kulise prošlih su godina osvojile društvene mreže, a ove je godine BAŠ NAŠ.

Advent pripremio čak 5 različitih photo pointova i 3 različite kulise na posebno uređenom sELFie korneru, idealnih za najljepše i najuzbudljivije fotografije. Svoje mobitele i fotoaparate posjetitelji su koristili na svakom koraku, jer je razloga za ovjekovječiti dragocjene adventske trenutke bilo mnogo – puno fotogeničnih kutaka, photo korner Zagrebačke banke s katedralom u kadru, cjelokupno čarobno uređenje te rooftopovi s kojih se može uživati u magičnim vizurama Zagreba!

Foto: Scena.hr

Osim u stvaranju uspomena i fotografija za pamćenje, brojni prvi gosti uživali su i u slasnim zalogajima i gastronomskim specijalitetima. Za poseban gastro doživljaj isplatilo se čekati u redu, jer su ove godine za najprimamljivije mirise i okuse zaslužni vrsni hrvatski chefovi: Marin Medak, Mario Mandarić i Stjepan Gojšić te najpoznatiji chef’s trio – Damir Tomljanović, Stjepan Vukadin i Melkior Bašić.

Tijekom iduća 42 dana, omiljeni gornjogradski plato bit će najzabavnije mjesto gdje će posjetitelji dolaziti po dobar spoj glazbe, gastro ponude i opuštene, a opet zabavne adventske atmosfere. U petak, 02. prosinca, atmosferu će zagrijati popularni zagrebački izvođač nove generacije, Zembo Latifa, a rasplesana ekipa očekuje se u petak, 09. prosinca, kada će na iznad metropole vladati ritam salse i hitovi Cubisma.

Foto: Scena.hr

Nastupi poznatih DJ-a, koncerti, jedinstvena gastro ponuda i predivna atmosfera koja uvijek vlada ovom omiljenom gornjogradskom lokacijom, garantiraju dobar provod i najzahtjevnijima! Cjelokupni program možete pratiti na službenoj Facebook stranici te Instagram profilu.

Foto: Press – Matej Grgić/ Scena.hr


Albina otkrila novu pjesmu i spot: „Grad Sve Zna“

$
0
0

Albina: Ženstvenost, intenzitet i senzualnost u glazbenom spotu svijeta iluzija LIU JO

Kao što je i obećala uz prethodna dva nedavno objavljena singla – „27.“ i „Žar“, Albina otkriva najnoviju pjesmu i video spot nastao u izrazito intenzivnom i aktivnom kreativnom periodu. 

– I usred svog mraka, i sjajna i stvarna –

„Iako mi inspiracija, kao i većini, najčešće dolazi iz osobnih ili bliskih izvora, uvijek volim ostaviti prostora u kojem slušatelji mogu interpretirati značenja svatko za sebe, pa tako i ovaj put. Tematika je prilično univerzalna, mnogi bi se mogli prepoznati ili povezati s pjesmom, nadam se da će neke motivirati ili ohrabriti, a isto tako vjerujem da – ovisno o perspektivi gledanja – isti stih svakom može značiti za nijansu nešto drugačije“, objasnila je glazbenica.

Iz osobne perspektive, rekla bih da pjesma donosi jednu novu i moćnu energiju koja na površinu izvlači i predstavlja još jednu drugačiju verziju mene“, poručila je dvadesetčetverogodišnja glazbenica koja, kao sve etabliranija autorica, i ovog puta potpisuje tekst. Glazbenu ideju su tijekom kreativnog procesa upotpunili prijateljica i kolegica Đana Smajo koja je uz prateće vokale pjesmi doprinijela svojim štihom i zanimljivim detaljima te Hrvoje Domazet koji uz Đanu potpisuje glazbu, a također stoji iza aranžmana i cjelokupne produkcije, odnosno mixa i masteringa singla.

„Sretna sam što nastavljam suradnju s dragim ljudima jer smo ponovo zajedno došli do, smatram, jako, jako lijepog rezultata, a to je ova pjesma koju vam upravo predstavljamo“, izjavila je Albina o nastajanju same pjesme koju prati video spot (powered by LIU JO and Fashion & Friends) nastao u suradnji s redateljsko-producentskim duom Luka Matković & Ana Cindrić:

 

– Luka i Ana napravili su sjajan posao i sretna sam što mogu reći da mi je ovaj spot jedan od najdražih do sad! U fokusu je snaga i samosvjesnost, a smatram da i mene prikazuje u takvom svjetlu. Ono što mi je najdraže od svega je to što je atmosfera na snimanju bila predivna i bilo mi je preugodno raditi s cijelim timom – opisala je Albina snimanje spota u sklopu čega je ostvarila suradnju s LIU JO i Fashion & Friends te se i sama okušala kao stilistica.

„Riječ je o još jednoj uspješnoj i lijepoj suradnji. Jako sam zahvalna na prilici da nosim takav brand, a posebno mi je drago što sam svu odjeću mogla sama odabrati. Svi smo jako zadovoljni kako se sve super uklopilo u vizualni aspekt spota.“ S obzirom na to da su ženstvenost, intenzitet i senzualnost riječi koje opisuju LIU JO svijet iluzija, Tina Čima (marketing menadžerica Fashion Companyja) ističe kako je

„Albina svojim identitetom savršeno – na LIU JO način – objedinila upravo taj spoj sofisticiranog, ženstvenog i autentičnog.

Posebna zanimljivost ove suradnje zaokružena glazbenom video pričom je što će se, od 5. lipnja u LIU JO dućanima u Zagrebu i Splitu, moći pronaći odjeća koju je glazbenica nosila u spotu i photo shootinguu kutku odjeće po preporuci Albine!

Styling Albine i LIU JO upotpunjen je šminkom Marka Tolića te frizurama Zvonimira Franića / Salon Franić i Sandre Đurašin. Posebne zahvale idu Karli Šilović i plesačicama plesnog studija Step by step (Vita Fiket, Ena Bukal, Leona Bukal, Marija Milić, Patricija Kršić, Ana Gomerčić, Dunja Gomerčić) koje su u spot donijele energiju klupskog izlaska.

Uz redateljske uloge, Luka Matković ujedno je preuzeo ulogu direktora fotografije, Ana Cindrić zaslužna je i za fotografije i VHS snimke nastale na setu. Iza „behind the scenes“ videa stoji Luka Križanac koji je paralelno asistirao na samom snimanju, dok se za rasvjetu pobrinuo Marko / MTTN.

Grafička rješenja video spota dolaze s Blck.xcvi potpisom, a kao i do sad, studijske fotografije djelo su Ante Odaka dok kreativno rješenje naslovnice potpisuje Zo dizajn.

– Pjesma nas je oduševila na prvo slušanje i jako nam je drago što smo imali priliku surađivati s Albinom. Albina je već imala smjernice za kontekst spota na koje smo se mi kreativno nadovezali, a dalje je čitav proces tekao opušteno i prirodno.

Lokacija snimanja, Studio Katran, savršeno je poslužila za ovu mračnu estetiku pa smo čak i neplanirano, spontano došli do scena koje nismo prvobitno imali u konceptu – opisali su druženje i rad na snimanju Luka Matković & Ana Cindrić, dodavši uz to veliku zahvalu svima koji su, na bilo koji način pomogli realizaciji ovog glazbenog video spota.

Najnovija autorska pjesma „Grad Sve Zna“ nastala je u relativno kratkom roku, a cjelokupna glazbena priča je obogaćena LIU JO suradnjom! „Grad Sve Zna“ od sad se može slušati i na svim glazbenim platformama: https://albina.lnk.to/GradSveZna

Foto: Press – BTS photo/ Ana Cindrić

Čekaonica – film hrvatske režiserke o endometriozi

$
0
0

Čekaonica – film koji vas neće ostaviti ravnodušnima!

Posljednjih godina u hrvatskom javnom prostoru sve se više priča o teškim temama, naročito onima koje se tiču žena. Dostupnost pobačaja, rodna nejednakost, femicid i obiteljsko nasilje pojmovi su sada već poznati svima, no zahrđali kotačići dobro podmazanih sustava sporo se okreću, stoga brojni smatraju da ne činimo dovoljno kako bismo osigurali jednak tretman svima u društvu. Kako bi nam svima bilo bolje, još uvijek se oslanjamo na hrabre pojedince i pojedinke koji pričaju svoje priče i svima ostalima poručuju – nisi sama!

Jedna od takvih osoba je režiserka Katarina Zrinka Šarić koja je zamijenila hrvatsku adresu češkom i kratkim filmom ‘Čekaonica’ opisala iskustvo dijagnosticiranja endometrioze, bolesti reproduktivnog sustava koja zahvaća otprilike 10 posto žena na svijetu. Film je svjetsku premijeru doživio na međunarodnom festivalu kratkometražnog filma In The Palace u Sofiji, prikazan je i na Austin Film Festivalu u SAD-u, a na Košice International Film Festivalu je dobio nagradu za najbolji studentski film. U Hrvatskoj će biti premijerno prikazan ovog tjedna na Studentskom filmskom festivalu u Rijeci.

Ukratko, protagonistica filma Čekaonica nosi se s neizdrživim bolovima zbog kojih u konačnici odlazi liječniku. S uputnicom čeka da dođe na red kod ginekologa u čekaonici punoj žena koje dijele njenu sudbinu. Iako je došla s određenim očekivanjima, doživjela je nešto potpuno drugačije, a s njenim se iskustvom mogu poistovjetiti žene diljem svijeta.

U stvaranju ovog filma sudjelovali su glumci Sofia Katela, Zdeňka Goričev Hrdličková, Theo Jacques i Marta Falvey Sovová. Direktor fotografije bio je Antoine Bruch, montažer Eero Lehtinen, a producentica Simona Soukalová. U nastavku doznajte više o ovoj fascinantnoj temi i ženi koja ju približava publici.

Kako si odlučila snimati film o endometriozi, i zašto u Češkoj?

– Upisala sam magisterij filmske režije nakon što sam završila filozofiju i hrvatski jezik i književnost u Rijeci. Upisala sam FAMU u Pragu, a škola me privukla jer ima slavnu povijest, naročito bivših jugoslavenskih režisera poput Lordana Zafranovića, Emira Kusturice, Rajka Grlića itd. Bila mi je velika želja iskusiti obrazovanje kakvo su oni iskusili. –

– Film se bazira na osobnom iskustvu u čekaonici bolnice gdje sam upoznala žene s istim problemom. To je bila prekretnica u vremenu mog liječenja jer sam shvatila da neće biti kratko i jednostavno kako sam mislila. Dugo mi je trebalo da uopće otkrijem dijagnozu, a taj dan u bolnici sam shvatila da to nije kraj, već da postoji jako dugi put liječenja.

– Smatram da je ‘Čekaonica’ realan prikaz, ne samo za Češku ili Hrvatsku nego globalno realan. Razgovarala sam s mnogo žena koje imaju endometriozu i shvatila da svugdje u svijetu žene imaju istu situaciju. Kada dođu kod doktora ili na hitnu, pri bilo kakvim doticajem sa zdravstvenim sustavom, problem je što se one žale na bol, a nitko im ne vjeruje. To je jedan od razloga zašto treba u prosjeku 7 do 10 godina da se endometrioza dijagnosticira.

Je li se nešto promijenilo od kada si započela svoj put s endometriozom?

– Rekla bih da se situacija definitivno mijenja nabolje, mnogo više doktora je svjesno endometrioze tako da se može lakše dijagnosticirati iako je i dug put do tamo. U Hrvatskoj konkretno je u svibnju 2020. godine otvorena Ambulanta za endometriozu u Klinici za ženske bolesti i porode te se potiče ginekologe da pacijentice sa simptomima endometrioze pošalju tamo.

– S druge strane, razgovarala sam i s mladim doktorima ili friško s medicine ili koji studiraju i tu je još uvijek u upotrebi zastarjela terminologija. Vjeruje se da je endometrioza kada tkivo endometrija počne rasti izvan maternice, no prema novim saznanjima, radi se o tkivu sličnom endometriju.

– Još jedna velika stvar je osnivanje udruge za žene koje boluju od endometrioze ‘Ja sam jedna od deset’ koja nastoji podržati žene i liječnike, ali i proširiti informacije o bolesti. Mislim da ćemo na put ka boljoj situaciji tek krenuti kada shvatimo da ovo nije samo ginekološka bolest, već bolest cijelog tijela za koju je potrebno timsko liječenje i suradnja različitih specijalizacija.

Kako je teklo snimanje filma Čekaonica?

– Bilo je teško jer smo snimali u bolnici u Pragu koja je u vrijeme snimanja radila, što znači da su tamo bili pacijenti, liječnici i sve se odvijalo normalno, kao i inače. Dozvolu za snimanje uspjeli smo dobiti samo uz dogovor da su pacijentiprioritet, znači ako mi postavimo rasvjetu, kamere i glumce u određenoj prostoriji, svejedno moramo izaći ako je pacijentu potrebna ta ista prostorija. Bilo je jako teško snimati, ali mislim da smo to dobro izveli.

– Atmosfera na setovima je uvijek zanimljiva jer čak i kad se bavimo teškim temama smo uvijek toliko fokusirani na tehnički aspekt. Nismo imali trenutke u kojima nam je bilo teško snimati zbog sadržaja filma, vjerujem da su glumice to drugačije iskusile, ali mislim da nam je svima više bilo drago da smo potpunosjedinjeni u tom trenutku da prikažemo priču. Nažalost, bila je situacija u bolnici zbog koje smo odlučili prekinuti snimanje jedan dan.

Kako biti dobar saveznik ženama koje se bore protiv endometrioze?

– Definitivno je najbitnije da ih se sluša, da ih se razumije, ili da se bar trudimo razumjeti ih i da ne umanjujemo njihovu bol. Smatram da je jako dug put da bi se zdravstveni sustav prilagodio ženama. Postoji nešto sociološki čudno u tome kako se društvo odnosi prema ženi koja boluje, jer je nekako intrinzično „dogovoreno“ ili se uzima zdravo za gotovo da žena osjeća bol, pa se to nekako umanjuje i odbacuje.

Tu nije riječ samo o ženama koje imaju endometriozu nego ženama koje su trudne, koje rađaju, koje boluju od bilo kakve bolesti. Brojne žene su pretrpjele jako teške porode tako da ponekad i žena ženi nije najbolji saveznik. One ponekad znaju odgovoriti npr. „Pa nije to ništa, i ja sam imala jako velike bolove“ ili „I meni je bilo jako loše“, a njima zapravo također treba netko tko će ih razumjeti. Trebamo se međusobno slušati i shvatiti da možemo kreirati bolji svijet za generacije žena pred nama, i koristiti naše iskustvo da bismo poboljšali situaciju.

Što ti je sljedeće u planu?

– Trenutno sam u pred produkciji svog diplomskog filma koji snimamo u siječnju sljedeće godine, a radim i na dva dugometražna scenarija za koje se nadam da ću ih snimiti u Hrvatskoj. Planiram se vratiti u Hrvatsku nakon što diplomiram i nadam se da ću pronaći dobre kolaboracije, producente i financijsku podršku da se ti projekti mogu realizirati.

Katarinin film Čekaonica možete pogledati na Studentskom filmskom festivalu u Rijeci 24. studenog u sklopu dijela programa ‘Otkucaji/Beats’, a mi na Sceni joj želimo sreću s budućim projektima i još jednom čestitamo na dosad postignutom uspjehu, ali i hrabrosti koja je bila potrebna za ostvariti ga.

Ukoliko primijetite simptome poput neizdrživih bolova tijekom mjesečnice, bolova u zdjelici izvan mjesečnice, bolova tijekom pražnjenja crijeva, neobjašnjivog umora, mučnina, bolova tijekom spolnog odnosa i problema s neplodnošću – javite se u Kliniku za ženske bolesti i porode, Ambulanti za endometriozu, ili potražite više informacija na stranicama organizacije ‘Ja sam jedna od deset’ te Nancy’s Nook of Endo.

FOTO: Promo – Katarina Zrinka Šarić/FAMU

‘Svante Pääbo: Kako definirate čovjeka?’

$
0
0

Nobelovac Svante Pääbo održao predavanje –“Drevna genetika”

Svante Pääbo, švedski genetičar i dobitnik Nobelove nagrade, održao je 13. rujna javno predavanje u odvorani Školske knjige na temu “Drevna genetika”. Predavanje je privuklo izniman interes te je Velika dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Među prisutnima su bili sudionici ESHE konferencije, stručnjaci iz sličnih područja, studenti arheologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali i brojni zainteresirani građani. Predavanju je prisustvovao i poznati hrvatski genetičar Dragan Primorac, koji je svojim dolaskom dao dodatni značaj ovom događaju. Na pitanje kako je dobitak Nobelove nagrade utjecao na njegovo istraživanje o ljudskoj evoluciji Svante Pääbo odgovorio je:

– Osvajanje Nobelove nagrade malo je usporilo moje istraživanje ljudske evolucije, jer od tada ima toliko drugih stvari za raditi, ali postajem bolji reći ne svemu ostalom- izjavio je Pääbo za portal Scena.hr.

Svante Pääbo švedski je genetičar koji je 2022. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu zahvaljujući svom životnom radu. Njegov najveći uspjeh bilo je uspješno izdvajanje i sekvenciranje DNK neandertalaca starih više od 40.000 godina, čime je omogućio znanstvenicima da usporede genom neandertalaca s genomom modernog čovjeka.

Životni rad Svantea Pääba: otključavanje tajni ljudske prošlosti

Pääbov glavni cilj bio je otkriti može li se toliko star genom sekvencirati i usporediti s genomom modernog čovjeka kako bi se riješilo jedno od najvećih pitanja u znanosti: “Odakle dolazimo?”. Tijekom svog istraživanja, Pääbo se suočio s brojnim izazovima, poput kontaminacije drevnih uzoraka bakterijama ili genetskim materijalom modernih znanstvenika. Godine 2010. napokon je pronašao način za izolaciju i sekvenciranje neandertalske DNK, čime je otvorio nova vrata za daljnje istraživanje drevne genetike.

Njegova otkrića nisu samo osvijetlila evolucijsku povijest čovjeka, već su omogućila i nove uvide u zdravlje modernog čovjeka. Usporedba DNK neandertalaca i današnjih ljudi pružila je dragocjene informacije o razvoju mozga, rizicima za bolesti poput autizma i ovisnosti o nikotinu, te imunološkim reakcijama na bolesti poput COVID-19.

Ne znam baš. Mislim da to ne bi bilo veliko otkriće da ste to znali ispred vremena. Mislim da je nešto o čemu sanjamo, na primjer, napraviti analizu homo floresiensis, da dobijemo DNK iz toga. Bilo bi stvarno jako cool- odgovorio je Pääbo na pitanje Scene. hr što može vidjeti kao sljedeće veliko otkriće u istraživanju drevne genetike.

Pääbov put prema uspjehu: od egipatskih mumija do neandertalaca

Prije nego što je postigao ovaj veliki uspjeh, Pääbo je pokušao izolirati DNK iz egipatskih mumija, ali bez uspjeha. Neuspjeh ga je naveo da svoj fokus s arheologije preusmjeri na medicinsku genetiku, gdje je konačno pronašao metode koje su mu omogućile da uspješno sekvencira drevni genom. Ovaj trenutak bio je prekretnica u njegovoj karijeri i znanosti, ali isto tako veliki izazov:

– Započeo sam naravno jako zainteresiran za tu temu i mislio sam da će biti lako, a onda sam shvatio tu kontaminaciju današnjice. DNK je vrlo ozbiljna stvar, pogotovo kada se radi o ljudskim ostacima, tj. neandertalcima, naravno, tako da je to jedna stvar i onda znate da je veliko iznenađenje doprinos neandertalaca današnjim ljudima. Jedno vrijeme smo mislili da je ovo neka vrsta greške, da nešto nije u redu, ali nije greška – izjavio je Svante Pääbo za portal Scena.hr.

Pääbo i njegov tim također su identificirali su kako moderni ljudi dijele između 1% i 4% DNK s neandertalcima, što je dovelo do zaključka da je došlo do križanja između vrsta. Otkriće denisovaca, misteriozne grane ljudskih predaka, 2010. godine također je jedno od Pääbovih velikih dostignuća. Denisovci su identificirani iz malenog koštanog fragmenta pronađenog u špilji Denisova u Sibiru, a njihovo otkrivanje otvorilo je potpuno novu perspektivu o ljudskoj prošlosti.

– Sekvencionirali smo genom iz ovog malog dijela prsta djevojke iz špilje Dennisova i bili smo vrlo iznenađeni kada smo otkrili da to nije bio neandertalac, niti moderni čovjek, njegova prilično duga nezavisna povijest naseljenosti od oko 400.000 godina. Bio je to nekakav novi oblik čovjeka koji smo otkrili samo iz genoma – objasnio je Pääbo za portal Scena.hr.

Pääbo je 2022. godine nagrađen Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu za svoje postignuće u razumijevanju ljudske evolucije putem paleogenetike. Njegov rad promijenio je naš pogled na ljudsku povijest i pokazao da naši preci nisu bili izolirane skupine, već su se međusobno miješali i genetski obogatili modernog čovjeka.

Osim znanstvenih uspjeha, Pääbo je svojim otkrićima omogućio i bolji uvid u genetske predispozicije za bolesti koje danas pogađaju ljude, objasnio je povezanost genoma neandertalaca s osjetljivošću na određene bolesti, uključujući i COVID-19. Naime, određeni genetski segment naslijeđen od neandertalaca, prisutan kod dijela modernih ljudi, može povećati ili smanjiti rizik od teških simptoma COVID-19 i drugih bolesti. Ova otkrića pokazala su da nasljeđeni geni od neandertalaca i dalje igraju važnu ulogu u imunološkom odgovoru na bolesti.

Pääbo je istaknuo kako razumijevanje ovih genetskih veza pomaže u boljem shvaćanju mehanizama koji utječu na zdravlje današnjeg čovjeka. Ovo istraživanje pokazuje koliko su drevni geni još uvijek relevantni i kako nam mogu pružiti uvid u moderne zdravstvene izazove.

Zanimljivo je da Pääbo nije prvi član svoje obitelji koji je dobio Nobelovu nagradu. Njegov otac, Sune Bergström, također je bio dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu, čineći ovu obitelj iznimno značajnom u svijetu znanosti.

– Pitanje je kako definirate čovjeka. Neandertalca ili modernog čovjeka otkad smo se odvojili od neandertalaca, to bi bilo 400.000 godina – 450.000 godina ili tako nešto – zaključio je Svante Pääbo za portal Scena.hr.

Svante Pääbo danas je simbol znanstvene upornosti i inovacije. Njegov rad nastavlja inspirirati nove generacije znanstvenika, dok njegova otkrića o drevnoj genetici pružaju neprocjenjive uvide u prošlost i budućnost ljudskog zdravlja.

Arheološki muzej u Zagrebu ove je godine bio jedan od suorganizatora značajne konferencije Europskog društva za proučavanje ljudske evolucije (ESHE), koja se održala u Zagrebu. Zahvaljujući ESHE konferenciji, glavni grad Hrvatske ugostio je istaknutog znanstvenika i dobitnika Nobelove nagrade, profesora Svantea Pääboa, pionira na polju evolucijske genetike.

Foto: Petra Lazić/Scena.hr

Viewing all 204 articles
Browse latest View live